Kofein je stimulant i jedan od najčešće upotrebljavanih medikamenata u svetu. Milioni ga konzumiraju svakodnevno, kako bi pobedili pospanost, odložili zamor i poboljšali koncentraciju i fokus.
U mnoštvu mitova i kontroverzi o temi da li je kofein štetan ili koristan za nas, dokazi sugerišu da umerena konzumacija kofeina može ponuditi i koristi, ali i rizike.
Ipak, preterana konzumacija može biti štetna. Dodatno, moderni trendovi dodavanja kofeina u napitke ili užine u kojima se prirodno ne nalazi, samo pojačavaju zabrinutost.
Činjenice
Kofein je stimulant koji se prirodno može pronaći u hrani.
Američka Uprava za hranu i lekove (eng. Food and Drug Administration – FDA) preporučuje maksimalan unos od 400 mg dnevno, tj. 2-3 šolje.
Umerena konzumacija kofeina može pomoći u gubitku telesne težine, poboljšanju kognitivnih funkcija i osetljivosti čula.
Može se negativno odraziti na trudnoću, plodnost, kontrolu glukoze u serumu i druge zdravstvene aspekte.
Energetska pića sadrže veće doze kofeina, ali malo je verovatno da će uzrokovati negativne posledice, osim ukoliko se konzumiraju sa alkoholom.
Kofeinski prah može uzrokovati fatalno predoziranje i treba ga izbegavati.
Upotreba
FDA definiše kofein i kao medikament i kao aditiv hrani. Njihova preporuka je maksimalna doza od 400 mg dnevno. Prepisuje se pacijentima radi ublažavanja umaranja i pospanosti, odnosno da poboljša efekte pojedinih lekova protiv bolova. Pripada grupi medikamenata koji se nazivaju stimulansi centralnog nervnog sistema. Hrana koja sadrži kofein može poboljšati osetljivost čula i kognitivne funkcije. Upotreba kofeina u ovom smislu treba biti povremena. Ne treba ga uzimati kao zamenu za odlaganje spavanja i svakako ne bi trebalo da se redovno uzima u ove svrhe!
U SAD preko 90% odraslih konzumira kofein redovno, sa prosečnim unosom od oko 200 mg dnevno.
Izvori
Kofein se prirodno može pronaći u lišću, semenju, plodovima više od 60 biljnih vrsta, uključujući i zrno kafe, lišće i pupoljke čaja, kakau, semenu guarane i dr. U biljkama se ponaša kao prirodni pesticid. Paralizuje i ubija insekte koji pokušavaju da se hrane lišćem ili semenjem.
Izvori u hrani
Kofein se redovno nalazi u čajevima, kafi, čokoladi, vrlo često se dodaje u žvakaće gume, žele bombone, peciva, vodu, sirupe, suncokretove semenke i druge grickalice/užine.
Kada su u pitanju preporuke FDA, važno je napomenuti da nema doza određenih za decu, ali mnoge ustanove ne preporučuju da se kofein i drugi stimulansi daju ili dozvoljavaju deci i adolescentima.
Količina kofeina u pojedinim izvorima hrane i napitcima je:
8 unci kafe – 95-200 mg
12 unci koka kole – 35-45 mg
8 unci energetskog pića – 70-150 mg
8 unci čaja – 14-60 mg
Kada je reč o energetskim pićima, različiti brendovi sadrže različite doze kofeina, dok se pojedini napitci promovišu kao beskofeinski, ali to ne znači da su u potpunosti oslobođeni kofeina.
Benefiti
Sigurno je da konzumacija nudi više korisnih efekata, ali nisu svi proklamovani ujedno i naučno potvrđeni.
Gubitak telesne težine
Kofein može promovisati gubitak telesne težine, ili redukovati gojenje, verovatno kroz:
-potiskivanje apetita i privremenog izazivanja osećaja sitosti
-stimulaciju termogeneze, tokom koje telo stvara više toplote i energije pri varenju hrane
Proizvodi koji promovišu mršavljenje, a koji su označeni kao termogeni, verovatno da sadrže kofein i efedru, ili efedrin. Dosadašnje istraživanje nije potvrdilo dugoročne rezultate.
Fokus
Doza od 75 mg kofeina može pojačati osetljivost i fokus, a doze 160-600 mg mogu unaprediti mentalne funkcije, brzo razmišljanje i pamćenje. Ipak, kofein nije zamena za spavanje.
Sportske performanse
Može poboljšati fizičke performanse tokom vežbi izdržljivosti. Evropska agencija za bezbednost hrane prepoznaje kofein kao mogući pojačivač izdržljivosti, performansi, odnosno inhibitor zamaranja.
Moždane funkcije
Kofein utiče na receptore adenozina u mozgu. Kafa takođe sadrži i polifenol antioksidanse, koji takođe imaju uticaja na različite putanje. Studije ukazuju na zaključke da konzumacija kafe može poboljšati veštine razmišljanja, odnosno usporiti slabljenje mentalnih kapaciteta tokom starenja. Ipak, naučna građa u ovom momentu nije dovoljno obimna u ovoj oblasti.
Alchajmerova i parkinsonova bolest
Istraživanja sugerišu da dugoročno konzumiranje kofeina može redukovati rizik od razvijanja alchajmerove bolesti. Slično je i sa parkinsonovom bolestu, u vezi sa kojom naučni radovi potvrđuju da veće doze kafe umanjuju rizik od oboljevanja.
Pamćenje
Studija sa Univerziteta „Džon Hopkins“ sugeriše da doza kofeina nakon perioda učenja može poboljšati dugoročno pamćenje.
Jetra i debelo crevo
Postoje naznake da kofein može pomoći u pripremanju debelog creva za endoskopiju, promovišući izlučivanje kroz zid creva. Pristalice ove hipoteze tvrde da kofein povećava nivoe glutationa, antioksidanta, te samim tim promoviše prirodnu detoksifikaciju jetre. Ipak, naučna građa u ovoj argumentaciji nije obimna.
Konzumacija kafe može pomoći u smanjivanju rizika od ciroze, odnosno usporiti razvoj hepatitisa C. Posmatračke studije su zaključile da kafa može imati zaštitne efekte za pacijente sa hepatocelularnim kancerom.
Spazam u kapku
Postoje i dokazi da kofein može pomoći u zaštiti ljudi od poremećaja očnog vida – blefarospazma. Ovo stanje, uzrokovano poremećajima u moždanim funkcijama, uzrokuje nekontrolisano treptanje i može dovesti do funkcionalnog slepila.
Katarakta
Istraživanja su pokazala da kofein može pomoći u zaštiti oka od oštećenja koja mogu uzrokovati stvaranje katarakte.
Kancer kože
Pojedini istraživači sugerišu da kofein može preventivno štitit od kancera kože. Jedan tim istraživača je zaključio da nanošenje kofeina direktno na kožu miša štiti od UV zračenja, koje je uzrok kancera kože. Drugi istraživači su povezali konzumiranje tri šolje kafe dnevno sa rezultatom od 21% manje šanse oboljevanja od kancera bazalnih ćelija kod žena, odnosno 10% manjim rizikom od oboljevanja kod muškaraca.
Kamen u bubregu
Studija u kojoj je učestvovalo 217 883 ispitanika analizirala je vezu između konzumacije kofeina i rizika od razvijanja kamena u bubregu. Oni ispitanici koji su konzumirali više kofeina imali su manji rizik od oboljevanja.
Kanceri usta, grla i drugi
U studiji sa 986 432 ispitanika, oni koji su pili 4 šolje kafe dnevno zabeležili su 49% manji rizik smrtnosti od oralnog kancera, u poređenju sa onima koji nisu pili kafu, ili su je pili povremeno. Druge pozitivne koristi kofeina u vezi sa kancerom podrazumevaju: manji rizik od endometrijalnog kancera, manji rizik od kancera prostate, zaštita od tumora mozga ili vrata, zaštita od povratka raka dojke.
Moždani udar
Podaci za više od 34 hiljade žena u Švedskoj bez istorije kardiovaskularnih oboljenja ukazala je da su žene koje su konzumirale više od jedne šolje kafe dnevno imale 22-25% manje rizika od moždanog udara, u poređenju sa ženama koje su unosile manje doze. Manje doze, ili nekonzumacija kafe izgleda da se dovode u vezu sa uvećanim rizikom od moždanog udara.
Dijabetes tipa 2
Jedna longitudinalna studija je zaključila da su ispitanici koji su uvećali unos kafe za više od jedne šolje dnevno tokom perioda od 4 godine, zabeležili 1% manji rizik od oboljevanja od dijabetesa tipa 2, u poređenju sa ispitanicima koji nisu menjali svoj unos.
Ispitanici koji su smanjili unos kafe za više od jedne šolje zabeležili su 17% više šansi za oboljevanje od ovog tipa dijabetesa. Studija iz 2004. objavljena u naučnom časopisu „Diabetes Care“ povezala je veće doze kafe tokom perioda od 4 nedelje sa uvećanim koncentracijama ins.a za vreme posta (perioda bez hrane). Ipak, argumentacija ove veze nije sasvim jasna. Može biti da je posledica smanjene ins.ske osetljivosti, što bi značilo da telo ne upotrebljava sintetisani ins. efektivno.
Rizici
Značajan deo naučne građe sugeriše da je konzumacija kofeina u umerenim dozama korisna za zdravlje. Ipak, pojedine studije su zaključile da konzumacija može imati i potencijalno štetne efekte.
Depresija
Visoke doze kofeina mogu pogoršati simptome anksioznosti i depresije. Studija iz 2016, izvedena na 234 učenika srednje škole u Koreji, zaključila je da je uvećana doza kofeina bila u vezi sa gojaznošću, slabijim akademskim rezultatima, odnosno uvećanim rizikom od hronične depresije. Ipak, da li kofein uzrokuje depresiju, ili depresija uzrokuje da ljudi konzumiraju više kofeina, za sada nije potpuno jasno.
Šećer u krvi
Pacijenti sa dijabetesom tipa 2 često ističu da se nivo glukoze u krvi diže nakon konzumacije kofeina. Postoje dokazi da kofein može da oslabi pojedine akcije ins.a, posledično dovodeći do blago uvećanog nivoa šećera u krvi, posebno nakon obroka.
Trudnoća
Studije sugerišu da više od 300 mg kofeina dnevno, ili doza jedna 3 šolje kafe dnevno, može uzrokovati: gubitak trudnoće, zaostali rast ploda, poremećaje u srčanom ritmu ploda. Istraživači ukazuju da se u ovom aspektu treba obratiti pažnja i na nedelje pre trudnoće. Istraživanje pokazuje da ukoliko oba roditelja konzumiraju više od dva napitka sa kofeinom dnevno u nedeljama pre začeća, rizik od gubitka trudnoće je uvećan! Žene bi trebalo da ograniče unos kofeina na 200 mg ili manje tokom trudnoće.
Plodnost
Neke studije sugerišu da kofein može da redukuje mišićnu aktivnost u jajovodima. Prema pojedinim istraživačima, ovo može značiti i 27% manje šanse začeća kod žena.
Dojenje
Kofein dospeva u majčino mleko u manjim koncentracijama, te se može koncentrisati i u novorođenčetu koje majka doji. Bebe čije majke unose veće količine napitaka sa kofeinom mogu ispoljavati nervozu, odnosno poteškoće u uspavljivanju i spavanju.
Insomnija
Konzumacija kofeina 3, pa čak i 6 sati pred odlazak u krevet može ozbiljno da poremeti uspavljivanje. Istraživanja pokazuju da unos kofeina i do 6 sati pre odlaska u krevet može da poremeti vreme spavanja za više od jednog sata.
Glavobolje
Studije izvedene na određenim populacijama ispitanika (eng. population-based) pokazale su da dijetetski i medicinski kofein može biti umeren faktor u okidanju hronične dnevne glavobolje, nezavisno od vrste glavobolje.
Menopauza
Studija objavljena u reviji „Menopause“ sugeriše da žene koje konzumiraju kofein tokom menopauze imaju više šansi za temperaturne „fleševe“, odnosno noćna preznojavanja.
Drugi efekti
Glavni efekat unosa kofeina u organizam je pojačan privremeni osećaj budnosti i osetljivosti (eng. alertness), ali isto tako može biti uzrok neprijatnim simptomima.
Doze od preko 400 mg dnevno mogu dovesti do: anksioznosti i drhtavice, poremećaja u spavanju, nepravilnog rada srca, visokog krvnog pritiska, glavobolja, ošamućenosti, zavisnosti, dehidratacije, iritacije, iritacije želuca, proliva, blagih grčeva mišića.
Prisustvo kofeina u želucu uvećava prisustvo kiselina, što može dovesti do iritacija. Takođe, kofein može poremetiti vaš ritam spavanja, a svaki poremećaj u spavanju je kumulativni, što znači da čak i minimalno skraćivanje može negativno da se odrazi na dnevne aktivnosti i performanse.
Interakcije sa lekovima
Pojedini medikamenti imaju različite interakcije sa kofeinom, kao što su antibiotici, bronhodilatori, antipsihotici, poput klozapina, pojedini antidepresanti, karbamazepin (jer kofein može uvećati opasnost od napada). Kofein takođe može imati interakcije sa dijureticima, estrogenima, valproatom i drugim lekovima. Pletora biljaka i suplemenata takođe može imati interakcije sa kofeinom do određene mere, poput kalcijuma, efedre, kudžua, melatonina, magnezijuma, crvene deteline i dr.
Mitovi
Prvi mit: može li kofein stvoriti zavisnost?
U 2013. godini Američka fizijatrijska asocijacija (APA) je označila kofein kao supstancu koja može stvoriti simptome zavisnosti u slučaju naglog prestanka konzumiranja. Ipak, ovi simptomi nisu zajednički svima koji prestanu da unose kofein.
Oni koji naprasno prestanu mogu primetiti simptome u periodu 12-24 sata nakon prestanka, a najizraženiji su 20-48 sati, nakon što potpuno nestanu. Postepeno smanjivanje konzumacije, po pravilu, ne izaziva ove simptome.
Takođe treba istaći da kofein za sada nije označen kao supstanca koja u mozgu okida putanje koje se dovode u vezu sa zavisnošću. Shodno tome, u ovom momentu kofein se ne smatra supstancom koja stvara zavisnost.
Mit broj 2: da li je kofein dijuretik?
Dovodi se u vezu sa pojačanim mokrenjem, kako obimom tako i učestalošću, uzrokujući uvećano izlučivanje vode iz organizma, zajedno sa elektrolitima poput kalijuma i natrijuma. Ipak, istraživači do sada nisu primetili značajniju razliku u izlučivanju između onih koji konzumiraju kafu i onih koji je ne konzumiraju. Jedan tim istraživača je zaključio da umeren unos kafe muškim ispitanicima daje slične hidrirane atribute kao voda.
Uvećano izlučivanje vode se može desiti ukoliko pojedinac konzumira više od 250 mg dnevno, ali s obzirom da je i kafa napitak, ozbiljniji gubitak tečnosti je teško zamisliti.
Mit broj 3: da li kafa uzrokuje osteoporozu?
Kofein može uticati na način na koji organizam apsorbuje kalcijum, pa je ova okolnost uzrokovala zabrinutost u smislu da može uzrokovati nastanak osteoporoze (OP). Ipak, ovo do sada nije potvrđeno naučnom građom. Studija izvedena u Švedskoj, na preko 60 hiljada žena zaključila je da viši unos kafe povezan sa minimalnom redukcijom u gustini kostiju, nije uzrokovao veći rizik od frakture. Pojedinci koji kroz ishranu unose optimalne količine kalcijuma su minimalno izloženi opasnosti od OP ukoliko konzumiraju kafu.
Mit broj 4: da li kofein pomaže trežnjenje?
Oni koji su popili mnogo vrlo često prelaze na kafu ili energetsko piće kako bi se otreznili. Ipak, kofein ne trezni osobu, niti je vraća u stanje u kojem može da vozi. Može pomoći u osećanju budnosti, ali ne može poništiti loše izbore i negativne posledice preterane konzumacije alkohola. Čak štaviše, osećaj budnosti koji kofein ili energetski napitak mogu dati, može stvoriti lažnu predstavu pijane osobe o svojim sposobnostima i dovesti do pogubnih posledica!
Energetska pića
Za energetska pića vezuju se brojne kontroverze. I dok prosečna kafa „amerikana“ može sadržati oko 225 mg kofeina, doza kofeina u energetskom piću iste zapremine može ići od 160 do 357 mg. Proizvođači brendova koji su sadržali doze od 357 mg redukovali su sadržaj kofeina na 300 mg po pakovanju, uz vidljiva upozorenja na pakovanjima.
Energetska pića ne sadrže samo kofein, već i razne druge stimulante na biljnoj bazi, proste hidrate ili veštačke zaslađivače i brojne aditive. Doza od 16 unci jednog poznatog energetskog pića sadrži oko 50 g šećera, ili 5 punih supenih kašika. Ovako visoke doze kofeina i šećera, naravno, mogu imati negativne posledice po organizam.
Mešanje alkohola i energetskih pića
Kada se mešaju ove dve vrste pića, kofein „maskira“ depresivne efekte alkohola. Alkohol, sa druge strane, usporava metabolizam kofeina, produžavajući njegove efekte. Oni koji piju alkohol sa energetskim pićima imaju tri puta veće šanse da se prepiju nego oni koji ne mešaju pića. Takođe, zabrinjavajući su i izveštaji o promenama ponašanja, posebno seksualnog, kod pojedinaca koji mešaju alkohol i energetska pića.
Predoziranje
Malo je verovatno da će pojedinac umreti usled preteranog unosa kofeina kroz ishranu. Procenjuje se da je potrebno oko 150 energetskih pića sa kofeinom, kako bi se izazvala smrt odraslog muškarca. Povraćanje bi skoro sigurno bila prva posledica preteranog unosa, pre dostizanja doze od koje bi pojedinac umro.
Ipak, čisti kofein je veoma snažan stimulant, pa samim tim i male doze mogu uzrokovati neželjeno predoziranje. Jedna kafena kašika čistog kofeina je otprilike jednaka 28 šolja kafe! Velike doze kofeina mogu uzrokovati: anksioznost, ubrzan rad srca, znojenje, povraćanje, mučninu, srčani zastoj.
Kada je u pitanju čisti kofein, preporuka FDA je jasna – izbegavajte konzumiranje čistog, koncentrovanog kofeina. Isto upozorenje odnosi se i na roditelje da paze šta njihova deca konzumiraju.
Efekti
Nezavisno od toga da li se unosi kroz hranu, ili kao lek, kofein biva apsorbovan u roku od 45 minuta, otprilike. Šiljak aktivnosti u krvi dostiže u periodu od oko jednog sata nakon uzimanja i ostaje prisutan 4-6 sati. Tokom tog perioda kofein menja način na koji mozak i telo funkcionišu. Kofein ima sličnu strukturu kao i adenozin, supstanca prisutna u svim ljudskim ćelijama. U mozgu se adenozim ponaša kao CNS (centralni nervni sistem) depresant.
Adenozin promoviše pospanost i potiskuje uzbuđenje usporavajući aktivnost nerava. Vezivanje adenozima takođe uzrokuje krvne sudove u mozgu da se proširuju, odnosno da uvećaju uzimanje kiseonika tokom spavanja. U budnom stanju, nivoi adenozina u mozgu se dižu svakog sata, čineći tako mozak i telo manje osetljivim na nadražaje i manje budnim. Za nervnu ćeliju kofein je isto što i adenozin, pa se prvi vezuje za receptore adenozina. Ipak, za razliku od adenozina, ne utiče na umanjivanje ćelijske aktivnosti. Pošto kofein maksimizuje sve receptore za koje se adenozin vezuje, ćelija više ne može da prepozna adenozin. Shodno tome, umesto usporavanja usled koncentracije adenozina, ćelijska aktivnost se ubrzava.
Kofein blokira adenozinovu sposobnost da otvori, raširi krvne sudove u mozgu, terajući ih da se sužavaju. Upravo iz ovog razloga se kofein upotrebljava u lekovima za ublažavanje glavobolja. Ukoliko je glavobolja vaskularna, olakšanje je posledica sužavajućeg dejstva kofeina na krvne sudove. Hipofiza detektuje uvećanu aktivnost neurotransmitera u mozgu (kao posledica blokiranja adenozina) i otpušta hormona koji signaliziraju nadbubrežnim žlezdama da luče epinefrin.
Zaključak
Umerena konzumacija najčešće nije štetna, odnosno umerena konzumacija kofeina može dati pozitivne efekte na organizam. Američka FDA preporučuje doze ne veće od 400 mg dnevno. Ipak, posledice konzumacije, naravno, variraju, zavisno od uzrasta, pola, osetljivosti organizma, pa čak i drugih suplemenata ili lekova koje pojedinac uzima pored kofeina. Koncentrovani, čisti kofein treba izbegavati, jer može biti opasan, čak i smrtno opasan. S tim u vezi, trenutni trend dodavanja kofeina u hranu u kojoj ne figurira prirodno, poput žvakaće gume i sladoleda (a upravo ove poslastice često konzumiraju i klinci) vrlo je zabrinjavajući. Svako ko želi da prestane sa konzumacijom trebalo bi da to čini postepeno, umanjujući dnevne doze nekoliko dana zaredom, a ne da prekine odjednom. Na taj način će izbeći ili umanjiti neprijatne simptome.